Stomach Health > želudac Zdravlje >  > Q and A > želudac pitanje

Liječenje antibioticima novorođenčadi povezano sa smanjenjem tjelesne težine i visine u dječaka

Smatra se da izloženost antibioticima u prvim danima života utječe na različite fiziološke aspekte razvoja novorođenčadi. Novo istraživanje provedeno u Turkuu, Finska, otkriva da je liječenje antibioticima unutar 14 dana od rođenja povezano sa smanjenjem tjelesne težine i visine u dječaka, ali ne i djevojke, do šeste godine života.

Po kontrastu, studija je pokazala značajno veći indeks tjelesne mase (BMI) i kod dječaka i kod djevojčica nakon upotrebe antibiotika nakon neonatalnog razdoblja, i unutar prvih šest godina života.

Pronalasci, objavljeno u časopisu Nature Communications mogu biti posljedica promjena u razvoju crijevnog mikrobioma.

Učinak neonatalne izloženosti antibioticima istraživan je u skupini od 12, 422 djece rođeno tijekom 2008-2010. Godine u Sveučilišnoj bolnici Turku u Finskoj. Bebe nisu imale genetske abnormalnosti ili značajne kronične poremećaje koji utječu na rast i nije im bilo potrebno dugotrajno liječenje antibioticima. Antibiotici su primijenjeni u prvih 14 dana života do 1, 151 (9,3%) novorođenčadi u studiji.

Autori su otkrili da su dječaci izloženi liječenju antibioticima tijekom prvih šest godina imali znatno manju tjelesnu težinu u usporedbi s djecom koja nisu bila izložena. Također su pokazali značajno nižu visinu i BMI u dobi od dvije do šest godina. Ovo opažanje je ponovljeno u njemačkoj kohorti.

Utvrđeno je da je izloženost antibioticima tijekom prvih dana života povezana s poremećajima u crijevnom mikrobiomu do druge godine života. Dojenčad izložena neonatalnim antibioticima pokazala je značajno manje bogatstvo crijevnih mikrobioma u usporedbi s ne izloženom djecom u dobi od mjesec dana. "

Samuli Rautava, Izvanredni profesor, Sveučilište u Turku i Sveučilište u Helsinkiju

Izvanredni profesor Samuli Rautava vodio je studiju zajedno s profesorom Omryjem Korenom s Medicinskog fakulteta Azrieli Sveučilišta Bar-Ilan.

Zanimljivo, u dobi od šest mjeseci, dojenčad liječena antibioticima dosegla je razinu bakterijskog bogatstva u kontrolnoj skupini dojenčadi, i u dobi od 12 i 24 mjeseca, ispitanici liječeni antibioticima stekli su značajno višu razinu bakterijskog bogatstva u usporedbi s kontrolnim subjektima.

U dodatnim eksperimentima koje je vodila doktorandica Atara Uzan sa Sveučilišta Bar-Ilan, istraživači su pokazali da su muški miševi bez klica koji su dobili crijevni mikrobiom u dojenčadi izložene antibioticima također pokazali neuspjeh u rastu. Ovi nalazi ukazuju na moguću vezu između izloženosti neonatalnih antibiotika i oslabljenog rasta u djetinjstvu, što može biti posljedica promjena uzrokovanih antibioticima u sastavu crijevnog mikrobioma.

- Antibiotici su životno važni i lijekovi koji spašavaju živote novorođenčadi. Naši rezultati ukazuju na to da njihova upotreba može imati i neželjene dugoročne posljedice koje treba uzeti u obzir, kaže profesor Omry Koren.

Naknadnim istraživanjem nastojat će se istražiti drugi potencijalni štetni ishodi povezani s izloženošću neonatalnih antibiotika.

Studiju su dodatno proveli istraživači iz laboratorija Louzoun na Sveučilištu Bar-Ilan, Institut Max Rubner u Njemačkoj, Sveučilište u Trentu u Italiji, i Migal Izrael.

Other Languages